Linux

Linux
Lucas Acha
  • imajen dahuluk

    Keta haluhan fahe Tutan ba kolega sira ne'ebe mak hakarak Le'e

  • Imajen daruak

    keta haluha Follow hau nia pajina Acha-Ping

  • Imagen datolu

    blog husi Youtube Acha-Ping

Showing posts with label Redes. Show all posts
Showing posts with label Redes. Show all posts

Thursday, February 6, 2025

Oinsa bele aprende no komprende kona-ba Siber Nétika (Cyber Ethics)


Oinsa bele aprende no komprende kona-ba Siber Nétika (Cyber Ethics) liu husi metodu barak. Iha mundu digital ne'e, ita presiza hatene kona-ba morál no responsabilidade atu uza internet ho seguransa. Nee metodo sira ne'ebe ita bele uza atu aprende liu tan:

1️ Lee no Hare Rekursu Online

Artigu no Blog – Iha website hanesan Cyber Ethics, Kaspersky Blog, ka Norton Security Blog ne’ebé fo informasaun kona-ba siber nétika.

Video Educativu – Iha YouTube, ita bele buka kanal hanesan TED-Ed, CrashCourse, ka CyberSafe ne’ebé explika ho ilustrasaun ka bele le iha informasaun iha google.


 2️ Tuir Treinamentu no Kurusu Online
bele buka kursusu online sira, nebe relevante ofrese kurusu ne’ebé ensina seguransa digital no siber nétika.

Instituisaun hanesan Google Digital Garage ka Cybrary bele fo kursu free atu aprende siber nétika ho detalhadu.

3️ Aprende Ho Prátika Iha Vida Diária ka loron-loron
Uza Pasu Seguru – Haforsa uza senha (password) forte, evita partilha informasaun privadu, no la klik link sira.

Reflete Antes Partilha – Antes bele partilha informasaun ka notisia, ita presiza hare ne'e verdade ka lae.

Komportamentu Online – Ita bele aprende liu husi esperiénsia iha rede sosiál, fó komentáriu ho respeitu, no la bele komete plagiatu.

4️ Diskute no Partisipa Iha Fórum Digital
Ita bele partisipa iha fórum hanesan Reddit (r/cybersecurity, r/netsec) ka Discord Server ne’ebé foka ba seguransa digital.

Grupu Facebook ka WhatsApp bele ajuda ita hatene liu tan husi ema ne’ebé mos estuda siber nétika.

5️ Aprende Liu husi Jogu Edukasionál
Iha jogu hanesan CyberStart, Digital Compass, ka Interland (Google’s Be Internet Awesome) ne’ebé ajuda labarik sira aprende siber nétika ho forma lúdiku.

Kviz online bele ajuda ita halo auto-avalia saida mak ita sei presiza aprende liu tan.

6️ Prende Dadus Husi Kazu Real
Hare kazu kona-ba ema ne’ebé halo violasaun siber nétika (ex: fake news, hacking ilegal, ka phishing) no aprende husi erru sira.

✔ Hare dokumentáriu hanesan The Social Dilemma (Netflix) ne’ebé hatudu impaktu negativu husi abusus online.

7️ Aprende Iha Eskola ka Treinamentu Profisionál
Eskola no universidade barak agora hatudu disiplináriu kona-ba siber nétika. Se ita estudante, ita bele husu profesor atu fó orientasaun.

Ema neebé hakarak ba profisaun iha siber seguransa mos bele aprende kona-ba kodigu etika no regula siber.

8️ Hanorin Ema Seluk (Ensina no Fó Konsientizasaun)
Konkluzaun

Se ita aprende buat barak, ita bele fó hanorin ba ema seluk hanesan família no kolega atu bele usa internet ho seguransa.

Halo kampanha sira neebé fo konsientizasaun kona-ba Fake News, Cyberbullying, no Proteksaun Privasidade.

Ita bele aprende siber nétika liu husi leetura, prátika, diskusaun, no esperiénsia diáriu. Importante liu ita aplika prinsipiu sira ne’e iha vida digital hodi ita bele iha prezensa online ne’ebé seguru no responsável. Bele buka mos referensia kona-ba internet saudavel. Ho lian tetun. Bele assesu inforsaun sira husi www.deepseek.com ka ChatGPT/www.chatgpt.com free_ka_premium_(Selu)

Thursday, February 7, 2019

Maneira halo Instalasaun Zentyal

hay belun sira iha materia ida ne'e hau sei fahe uituan kona-ba maneira atu halao instalasaun iha ita nia pc.

Zentyal hanesan sitema operativu ida ne'ebe mak open source hetan dezenvolve husi UBUNTU, zentya sai mos hanesan servidor ida ne'ebe maka iha grafiku babain ema bolu GUI (Graphical User Interface), nia funsaun hanesan mos ho Ubuntu server nebe mak la iha grafiku, babain ema bolu layar metan ou CLI (command Line Interface), iha sistema operasun zentyal mos suporta hotu ba systema hotu 

ok diak ba belun sira hotu hanesan babain ita atu halao instala sistema operasaun ita semprem halo live ou bootin, iha Flash Disck ou bele mos ita burn iha kasete, download nia file isi iha ne'e DOWNLOAD 

agora mai ita  hahu halao Instala zentyal

1 agora prosesu instalasaun mak hanesan imagen ne'e ba dahuluk hanehan enter (install zentyal 5.1)

















2. agora iha imagen ne'e atu haruka ita hili lingua maibe iha ne'e hau buka lian Tetum la iha entaun hau hili lian english















3. atu haruka ita atu hili fatin (select your locations) timor nian la iha entaun hau hili United stated. enter
















4.  tuir mai iha imagen ne haruka ita atu konfigur nia keyboard, se karik ita hakarak hili yes se ita lakoi ita hili NO depois enter
















5. parte konfigure keyboard ne hili lian ingles deit















6. depois sei mosu processu hanesan iamage ne'e















 7.  depois sei mosu hanesan ne'e parte hostname ita tau ita nia hostname ezemplo hau nian achaping















 
8. user name for tou account (prense ita nia naran utilizador nian ezemplo hau nian hau tau ACHA) pois hanehan tekladu tab mosu iha continua enter













 
9. no tuir mai prense pasword no halo konfirmasi pasword. pois hanehan tekladu TAB pois ba iha continuo. enter










 
10. pois mosu hanesan imagen ne'e, ita atu konfirma lolos ita nia user no ita nia pasword. se ita nia user no paswor kompleto ona hili yes, enter











11 ne mak ba ikus nian ita atu hili oras ne hau hili pasific pois enter














12. agora hein prosesu to remata









13 ok ne maka mosu restart ona ita enter deit para mosu iha deskotop.













14. ok agradese tebes ba kolega sira hotu i agradese boot liu ba Nai Maromak nebe harai ona esperiensia mai hau i no mos ba w nia pai ho mai. obrigadu wain . ba familha timor-leste sira hotu.

Sunday, September 16, 2018

Maneira oinsa halo instalasaun mikrotikOS iha VirtualBox

halo belun sira imi diak klae spera katak imi hotu dia iha pajina ida ne'e hau sei fahe uituan kona-ba komprensaun no speriensia ne'ebe mak hau hetan iha kolega sira, no hau fahe tutan ba imi. hehehhe.
diak iha biban ida hau halo komentario uituan deit kona-ba materia ida ne'e

kompresaun kona-ba router-os nebe mak hanaran mikrotik os halo intalasaun iha pc ou ita bele halao virtualizasaun iha ita nia komputador
Mikrotik-OS hanesan file iso ida ne’ebe halao servisu hanesan mos mikrotik komponente,

vantagen husi mikrotik-OS mak hanesan atu fasilita ita lalais ho gratuita, no ita la gastu ba sosa nia file iso.

(mikrotik) router OS hanesan sistema operasaun ida ne’ebe babain iha lingua bahasa dehan perangkat lunak,
Mikritik OS suporta ba pc berbasis Intel/AMD ho nia funsaun ba Router, Bridge, Firewal, Bandwidth, Management, wireles AP no cliente nune’e husi mikrotik halo suporta hotu ba funsaun internet nian.
saida mak virtualBos babain ita la hatene funsaun husi VirtualBox?

Oracle VM VirtualBox ne’e mak hanesan "software virtualizasaun ne’ebe bele uza atu halao sistema operasionál "seluk" iha sistema operasionál prinsipál nia laran".

Porezemplu, karik ema ida iha sistema operasionál Linux ne’ebe instala ona iha computador ida, nia bele halao fali sistema operasional iha VirtualBox nia laran ne’ebe maka instala ona iha sistema Prinsipal nia laran.

Funsaun ida ne’e importante tebes se ema ruma hakarak koko no halo simulasaun ba sistema ida ne’ebe eziste.
Aplikatisaun funsaun seluk nu’udar VirtualBox mak VMware no Microsoft Virtual PC.

okey diak agora ita ba hare nia instrusau kona-ba lalaok halao instalasaun
1. ba dahuluk dowload tiha file iso Mikrotik nian iha link ne'e https://mikrotik.com/download
hahahaha belun sira sei imi dounload hotu ona loke aplikasaun VirtualBox. hehehehe
2. loke aplikasaun virtual Box iha ita nia PC laran hare hanesan imagen ne'e
3. agora ita ba klik iha parte new para hakerek file iso nia naran no hili file iso nia extensaun,
agora dadaun iha imagen ne'e hakerek naran Morotik pois iha parte Type nian hili Linux no tuir versaun hili other Linux [64-bit]
4. parte tuir mai iha memory size ita hakerek 1024 ne vale ba 1Gb depois hili next
5. parte hardisck nian iha opsaun tolu mak iha imagen ne ita hili ida parte segundu ne (create a Virtual hardisck now) pois klik next

6. parte hardisk file type ita hili ida opsaun ida primeiro (VDI"VirtualBox Disck Image") depois klik image.

7. storage on physical harddisk no tuir hili opsaun primeiro (Dimamically alocated) klik next

8. file locations end size pois hare iha eskrok nian ne hanesan ita atu fo kapasidade ba Hardisk ba VirtualBox ba utilizasaun Router OS nian iha hau nian hau fo 8.00 Gb depois klik create.

9. agora tuir mai ita hili iha parte Start pois sei mosu hanesan imagen ne'e, iha parte ida hanesan atu hili file iso iha ita nia direktorio laran depois hili start
10. depois tuir mai sei prossesu hela hein to nia prosesu sai hanesan imagen ne ita hanehan letra "A" para halo ativo hotu pois hanehan fali letra "I" para halo instalasaun no tuir mai hanehan enter
11. tuir mai hein instalasau rematade no sei mosu fali ba primeiro entaun hanehan letra "q" ne'e hanesan atu taka. hare imagen tuir mai
11. iha imagen ne'e hili power off


12. depois tuir mai klik iha parte Microtik nian ba hili iha sething pois hili iha opsaun storage iha iha opsaun storage Tree hili ida parte ikus liu klik pois ejek microtik.
13. agora tuir mai ita loke fali mikotik pois sei husu bia user ita hakerek admin pois sei mosu fali password ita labele priense ita so hanehan enter.
no tuir mai sei mosu hanesan imagen ne'e.
diak ne'e maka remata ona ba halo instalasaun mikrotik os ou babain ema bolu router os, hehehhe espera katak belun sira nian mos sai hotu hanesan. 
ikus liu karik iha liafuan balun ne'ebe mak hau hakerek sala husu be belun sira halo komentario atu nune'e hau be'ele hadia fali. mak ne'e deit obrigada barak.






Saturday, September 1, 2018

lalaok registu no instalasaun gns3 iha sistema operasaun Linux

hay belen sira iha materia ida ne'e sei fahe uituan kona-ba lalaok rejistu no halo instalasaun gns3 iha sistema operasaun linux, espera katak iha mateira ida ne'e sei fo mos vantagen ba ema networking sira, ne'ebe mak hakarak atu aprende redes iha sistema operasaun Linux, agora tuir mai ita hahu ho instrusaun ba materia tuir mai hare iha pajina iha kraik ne'e.

1. ba dahuluk antes ita atu hahu, loke aplikasaun fire fox ou crome ho nune'e hakerek gns3.com browse iha rede internet. hare tuir imagen iha pajina kraik ne'e



























notas : agora tuir mai iha imagen iha pajina leten ne'e hanesan portal ida ne'ebe ita atu halo login tama ba gns3, okey diak tuir  ita hare iha imagen ne hatudu katak ita atu rejisto foun ita nia naran. depois ita hakerek naran no ita nia email kompleto ita ba hili iha create account & Continuo ne'e hanesan ita kria ita nia email foun iha gns3

2. depois de ita kria no sei mosu hanesan imagen iha kraik ne'e agora dadaun hau uza sistema operasaun Linux entaun hau klik iha parte Linux nian para hare nia kodigo CLI (terminal) iha pajina tuir mai.





















notas: iha imagen iha pajina daruak nian hanesan atu fo instrusaun ba ita atu hili tuir ita nia hakarak ne'ebe maka ita uza sistema operasaun, iha imagen ne'e hatudo sistema operasaun tolu (3) mak hanesan Windows, Mac no Linux
iha hau nian hau hili Linux tamba Linux maka hau nia favoritu Networking nian

3. pajina datolu nian ita atu halo instalasaun ba sistema operasaun Linux ne'ebe hanesan imagen tuir mai



























notas : ba dahuluk loke terminal Linux nian hanehan ctrl alt + T.
depois tuir mai hakerek nia kodigo iha instrusaun ne'e
sudo add-apt-repository ppa:gns3/ppa
sudo apt-get update
sudo apt-get install gns3-gui

notas: no tuir mai remata ona ita sei ba hare nia imagen nebe mak iha pajina kraik ne'e

4. ne'e maka imagen husi gns3 nian


diak ne'e maka rejultado ba instalasau gns3 nian.
Obrigado ba le'e nain sira
ho respeitu keta haluhan le'e nafatin mateira tuir mai iha pajina www.achaping.net husu ba kolega sira keta haluhan fahe imi nia matenek ba kolega sira persiza dezemvolve ita nia rain labele karak matenek ba malu. boom estudo ba ita hotu.
mak ne'e deit obrigadu barak







Tuesday, August 28, 2018

lalaok konverter Ip address ba binario

ip address hanesan numero uniku ba rede koputador nian iha IP ho singla (internet protocol) ip address baibain ema bolu ho liafuan ip addressing

ip address wainhira ita atu halo konverter ita tenke komprede nia lalaok oinsa mak bele hetan valor decimal kada octe ida-idak

ip address iha versaun rua ne'ebe mak la hanesan 
ipv4 no ipv6 tamba iha IPv4 iha nia ockt ha'at no bit iha (32) iha IPv6 iha nia bit (128) no kada okte ida iha bit sanulu resin ne'en (16)
tuir mai ita sura ho IPv4
ipv4 iha ockte ha'at (4) iha okte ida iha bit walo (8)

iha Ip address iha klase 5 mak hanesan

klasse A = 0 to 127
klasse B = 128 to 191
Klasse C =192 to 223
klasse D = 224 to 239
klasse E = 240 to 255
notas ba ip adres loop back : Ip address loopBack ne'e hanesan Ip address ne'ebe ita labele kria ba host tamba IP address loopBack ne'e hanesan fatin ou (alamat) ba localhost

agora mai ita halao konverter IP address ba numero binariu
antes ita atu halo numero decimal ba binario tenke halo divide ba binario ho nia valor extensaun 2 kada numeru tenke divide kerdizer sura tun divide 2 sura sae vexes 2

komesa husi ip klasse A 10.10.1.10

10: 2=5 resto 0
5: 2=2 resto 1
2: 2=1 resto 0
1: 2=0 resto 1
total 00000101

10 : 2 = 5 resto 0
5 : 2 = 2 resto 1
2 : 2 = 1 resto 0
1 : 2 = 0 resto 1
total 00000101

1:2=0 resto 1
total 00000001

10 : 2 = 5 resto 0
5 : 2 = 2 resto 1
2 : 2 = 1 resto 0
1 : 2 = 0 resto 1
total 00000101

kolega sira labele duvidas ho numero nebe aumenta iha numero ne'ebe ita sura ninia oin tamba iha numero antes ita atu sura hare ba parte ne'ebe nia valor la to entaun ita tenke aumenta numero iha oin para hodi hetan bit (8)

ip klasse B 128.10.10.1
128 : 2 = 64 resto 0
64 : 2 = 32 resto 0
32 : 2 = 16 resto 0
16 : 2 = 8 resto 0
8 : 2 = 4 resto 0
4 : 2 = 2 resto 0
2 : 2 = 1 resto 0
1 : 2 = 0 resto 1
total 10000000

10: 2=5 resto 0
5: 2=2 resto 1
2: 2=1 resto 0
1: 2=0 resto 1
total 00000101

10 : 2 = 5 resto 0
5 : 2 = 2 resto 1
2 : 2 = 1 resto 0
1 : 2 = 0 resto 1
total 00000101

1:2=0 resto 1
total 00000001

akey ne maka sura ip address bajiku ba ita hotu hau fiar katak iha mateira ida ne'e lalaok konaba oinsa mak sura ou halo konverter ba binariu,
espera katak kolega sira hatene hotu ona
liu husi mateira ne'ebe simples ida ne'e hanesan atu fo hanoin nafatin ita katak buat ne'ebe hau hatene imi seidauk hatene buat ne'ebe imi hatene hau seidauk hatene husu ba kolega sira karik hatene labele subar imi nia matenek tenke hakerek iha pajina web-blog para fahe ba kolegas sira hotu

Friday, August 24, 2018

saida mak ip address (internet protocol)

esplikasaun badak konaba IP Address tuir mai hare nia introdusaun badak iha pajina tuir mai

IP ho nia sinkatan hanaran (internet Protokol) babain ema bolu ho liafuan IP adreessing, ip addres mak numeru uniku ida ne’ebe iha rede internet kada komputador ida-idak ho nia numera ip rasik ne’ebe mak la hanesan kerdizer katak kada komputador nia IP sei la hanesan, katak numeru ip so vale ba komputador ida wainhira iha rede ba komputador halo tranferiensia file (data).

Ip addres172.16.0.1s iha versaun rua (2) ne’ebe mak koinesido tebes iha rede komputador no ita koinese katak ip address mak fatin (alamat) ba rede komputador
IPv4
IPv6

IP (internet Protokol adresing) ne’e hanesan numero binario (binary) nebe mak hahu husi 32 bit to 128 bit ne’e maka hanesan atu indentifikasaun host ba rede komputador iha internet, husi numero 32 bit ne vale ba IPv4, no komesa fali iha 128 bit ne vale ba IPv6
iha versaun IP address husi IPv4 no IPv6 ne hanesan rede internet ho nia lalaok (berbasis) TCP/IP
TCP ho sinkatan maka Kontrola Tranferesia ba Protokolu (Tranfer Control Protocol)
notas ba host IPv4
tuir mai ita halo perbandingan entre IP v4 no IPv6 kada total Network ho host
tuir mai notas ba kada IP kalsse nian (IPv4)
 
tuir mai enderesu ip address
ekipamentus ne’ebe iha rede bazeia ba TCP/IP rekunese husi Inderesu IP (Internet
Protocol). Ekipamentus rede jaringan hanesan komputador no ekipamentus seluk, tenke iha Inderesu IP
espesifiku para rekunese iha rede .
Inderesu Ipv4 halo reprezentsaun iha formatu “dotted decimal”. Total numeru 32 bit ne’ebe fahe sai grupu ha’at (4) (bolu octet), ne’e kada grupu kompostu husi numeru biner 8 bit. Nee hanesanv implementasaun Inderesu IP ne’ebe babain bolu Ipv4.

A. IP(v4) Addresing
Komprende IP adrressing hanesan pontu prinsipal molok ita estuda IP routing neebe ita sei estuda hotu.
IP addressing nia funsaun para host ida iha rede bele halo komunikasaun ho host seluk iha rede. Antes
komprende formatu IP(v4) address hanesan numeru 32 bit, ita presiza hatene konseitu “Network” no “Host”
iha IP addressing no nia klase Inderesu IP .
Haree ilustrasaun turi mai ne’ebe hatudu exemplu Inderesu IP ida (192.168.10.1).


192
168
20
1
network
host


Network address : Valor uniku neebe identifika grupu rede. Kada ekipamentus iha rede neebe hanesan tenke
hetan network address neebe hanesan hotu.
Host address : Bele bolu mos node address; hanesan valor uniku neebe identifika kada ekipamentus iha
rede nia laran. Valor tenke espesifiku tamba halo identifikasaun individual ba ekipamentus iha grupu
network.
Enderesu IP kada networ no host
Klase A
network
host
host
host
Klase B
network
netwok
host
host
Klase C
network
network
nwrwork
host
Klase D
network
network
network
network
Klase E
---
---
---
---



teoria
Okte/decimall
Klase A
0-172
Klase B
128-192
Klase C
192-223
Klase d
Network
224-255
Klase E



Thursday, August 23, 2018

definisaun mikrotik

bajiku husi microtikOS ho microtik komponente

introdusaun bajiku ba Microtik
mikrotik hanesan fahe internet ne'ebe mak ita iha, ho kapasidade ne'ebe mak ita persiza atu utiliza ho diak lalaok husi
mikrotik nian mak hanesan suporta ba nesesidade hotu ne'ebe maka agora dadaun internet ne'ebe ita uza hodi aloka ba parte hotu hotu ne'ebe utiliza ba area internet


notas : objetivo husi Microtik OS
lingua bahasa dehan perangkat lunak ne’e hanesan suporta ba pc berbasis Intel/AMD ho nia funsaun ba Router, Bridge, Firewal, Bandwidth, Management, wireles AP no cliente ho ida husi mikrotik halo suporta hotu
(microtik) router OS hanesan sistema operasaun ida nebe babain iha
microtik ou Router OS hanesan halao servisu hotu ba funsaun internet nian ho routerOS ida ne’e bele ho funsaun ba server.

Notas : komponente microtik
mikrotik komponete la hanesan ho mikrotikOS tamba mikrotik komponente la halao instala ba PC nebe berbasis ba INTEL/AMD maibe mikrotik komponente iha ona nia sistema operasaun no ita halao utiliza deit ba objetivu nebe mk ita iha,

    mikrotik komponente halao nia servisu hanesan mos MikrotikOS nebe’e ho objetivu hanesan
husi mikrotik komponente ho nia funsaun hanesan mos ho MikrotikOS mak hnesan Router, Bridge, Firewal, Bandwidth, Management , Wireles AP no Client no nia halao servisu ba server no bele halao servisu hotu nebe’e iha internet




vantagen husi mikrotikOS
microtikOS hanesan fasilidade ida ne’ebe hafasil ita atu jere internet ba cliente sira hotu atu utiliza no hasafil cliente sira utiliza internet ho diak no la iha failansu ba utilizasaun internet.

notas husi kustu:
mikrotikOS nebe ita la gastu osan ba sosa nia komponete nebe karun MicrotikOS ajuda ita bainhira tempu persiza lalais ita hein download husi internet.

notas husi halao instalasaun mikrotik ba PC:
microtikOS suporta hotu ba pc nebe maka berbasis ba Intel ho AMD ho ida ne’e ita
bele dehan katak mikrotikOS bele hanesan mos Mikrotik komponente nebe halao servisu hotu iha area internet.

Dezvantagen husi mikrotikOS
mikrotikOS hanesan sistema operasaun ida nebe utiliza PC sai hanesan komponente ba router ho ida ne’e mikrotikOS bele fo risku ba ita nia PC bainhira ita halao instalasaun ba ita nia PC

notas husi desvantagen :
MikrotikOS difisil liu mak ita halao instalasaun iha ita nia PC wainhita ita nia PC ho kapasidade nebe mak la to ezemplo hanesan procesor 2 corre 1,50GHZ memoria (512GiB) ne hanesan fo risku ba PC no fo inpaktu ba internet nebe husi kliente sira utiliza no assesu internet ne’ebe todan ho kapasida nebe la diak no la fo vantagen diak ba kliente sira uza tamba ho kapasidade internet nebe assesu todan sekuando ema asesu barak bele halo PC manas no mate rasaik tamba hare husi kapasidade ne’ebe ki’ik

Vantagen husi mikrotik komponente:
mikrotik komponente ou mikrotik router hanesan fasilidade ida ne’ebe ita utiliza para halo maneja internet ho diak, iha mundu tomak koinesidu liu microtik ho ida ne’e mikrotik hanesan fasilidade ida nebe bo’ot tebe atu jere internet ba kliente sira uza tuir nesesidade internet nian microtik nia funsaun ba lalaok internet nian nebe mak agora dadaun ita uza
notas : ba komponente
mikrotik hanesan komponente ida ne’ebe ki’ik maibe nia servisu bo’ot tebtebes ho ida ne’e ita bele dehan katak mikrotik mak jere internet ho fasil no lao ho diak 

notas ba utilizasaun:
agora dadaun mikrotik mos suporta ona ba lan card no bele halo rede accesPoint
kriasaun husi komponente mikrotik sira halo dezemvolve ki’ik no kaman no la iha failansu ba utiliza

Dezvantagem husi komponente mikrotik nia kustu
mikrotik mos iha failansu wainhira ita la kuidadu ho diak ho nia komponente nebe karun ho ida nebe ida ita bele dehan katak komponente bele ki’ik maibe nia iha kustu nebe karun

konklusaun katak 
mikrotkOS ho Mikrotik Komponente utilizasaun hanesan no halao servisu ba maneza internet hotu no lalaok halo konfigurasaun hanesan soke la hanesan deit mak ida komponente ida OS

Notas ba liafuan taka
hakarak dezemvolve Ita nia rai labele subar matenek persiza hadia mos kolegas sira nebe ladun hatene
o mak hau imi mak ita hamutuk ita bele